Razlika između ugostiteljskog obrta i trgovačkog društva (doo, jdoo)

Poduzetnici koji su na samom početku u realizaciji svoje poduzetničke ideje, često se susreću sa pitanjem koji oblik poslovanja da odaberu: obrt ili trgovačko društvo. Najjednostavniji i najčešće korišteni oblik trgovačkog društva za poduzetnike početnike je društvo s ograničenom odgovornošću, pa će se u nastavku teksta o njemu i govoriti.

Za početak, krenimo od samog definiranja obrta i d.o.o.-a:

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka koji se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu, sa svrhom postizanja dobiti.

OSNIVANJE

Osnivanje obrta i d.o.o.-a uvelike se razlikuje.

Za osnivanje obrta potrebno je: prijava za upis obrta u obrtni registar, Obrasci RL1 i RL3, preslika osobne iskaznice, liječničko uvjerenje o sposobnosti tj. o udovoljavanju posebnim zdravstvenim uvjetima kad je to propisano zakonom (ovisno o djelatnosti - izdaje je medicina rada), dokaz o odgovarajućoj stručnoj spremi odnosno majstorskom ili ispitu osposobljenosti za osobe koje osnivaju vezani obrt, te uplatnica na iznos od 500 kn (troškovi izdavanja obrtnice).

Iz ovog popisa vidljivo je da za osnivanje obrta za određene djelatnosti potrebna odgovarajuća stručna sprema. Naime, postoje tri vrste obrta: slobodni, vezani i povlašteni. Za otvaranje slobodnog obrta nije uvjet zanimanje, školska sprema ni iskustvo. Za otvaranje vezanog obrta važan je uvjet stručna sprema, radno iskustvo ili majstorski ispit, dok je za otvaranje povlaštenog obrta potreban određeni stupanj i vrsta stručne spreme prema odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima. Dakle, ukoliko želite otvoriti vezani obrt morate imati odgovarajucu strucnu spremu ili majstorski ispit, ili zaposliti na tim poslovima osobu koja ima traženu spremu ili ispit.

Obrt se otvara prijavom u Državnoj upravi  županije, u Službi za gospodarstvo, te se upisuje u Obrtni registar.

Za razliku od obrta, osnivanje d.o.o.-a je kompliciranije i zahtjeva više dokumenata, vremena i novaca. Prednost d.o.o.-a je ta što uvjet za osnivanje d.o.o.-a nije stručna sprema, niti bilo kakvi ispiti osposobljenosti, pa se za otvaranje d.o.o.-a često odlućuju osobe koje nemaju zadovoljavajucu stručnu spremu za otvaranje obrta.

Za registraciju d.o.o.-a potrebno je pripremiti: prijavu za upis u sudski registar, društveni ugovor ili izjava o osnivanju društva sa svim prilozima ovjerenim od strane javnog bilježnika, popis članova osnivača, potvrdu financijske institucije o ulozima uplaćenim u novcu, popis osoba ovlaštenih da vode poslove društva, popis članova Nadzornog odbora ako ga društvo ima, te ovisno o načinu osnivanja i drugi dokumenti. Osim prijave na trgovačkom sudu, podatke o upisu u sudski registar potrebno je objaviti u Narodnim novinama i dnevnom tisku, potrebno je prijaviti osnivanje društva u Poreznoj upravi kako bi se dobio porezni broj, u mirovinskom osiguranju, zdravstvenom osiguranju itd. pa je registraciju d.o.o.-a u većini slučajeva najbolje prepustiti odvjetničkom uredu.

POREZNI MODEL

Sva trgovačka društva, pa tako i d.o.o. obveznici su poreza na dobit. Porez na dobit obračunava se po stopi od 20% na poreznu osnovicu koja se mora dodati 30% nepriznatih rashoda goriva i 70% nepriznatih rashoda za reprezentaciju. Porezna osnovica je, najjednostavnije rečeno, razlika između prihoda i rashoda.
Obrtnici su obveznici poreza na dohodak, no ukoliko to žele mogu postati i obveznici poreza na dobit. Ukoliko obrtnici imaju godišnje primitke veće od 85.000 kn zakon određuje da moraju preći u sustav PDV-a.
Dok je u sustavu poreza na dohodak, obrtnik ima mogućnost paušalnog plaćanja poreza, dok je kod d.o.o.-a to nemoguće.

VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA

Trgovačka društva (d.o.o.) obvezna su voditi knjige po načelu dvojnog knjigovodstva, a to uključuje vođenje slijedećih knjiga: Dnevnika, Glavne knjige i Pomoćne knjige (analitičke evidencije).

Za razliku od njih, obrti mogu voditi svoje knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, koje je mnogo jednostavnije i omogućava obrtnicima da samostalno vode knjige te pojednostavnjuje postupak. Jednostavno knjigovodstvo podrazumijeva vođenje Knjige primitaka i izdataka, Evidencije o tražbinama i obvezama (knjiga izdanih i primljenih računa) i Popisa dugotrajne imovine.

Pritom se knjiženje poslovnih događaja u d.o.o.-u vrši prema načelu fakture (računa) - dakle kada je račun izdan, a u obrtima prema načelu blagajne - kada je računa naplaćen. To donosi posebnu pogodnost obrtnicima, jer se u njihove primitke računaju samo stvarno naplaćeni računi. Isto tako, tu je i nedostatak d.o.o.-a što PDV moraju uplatiti pri izdavanju računa, iako im račun nije uplaćen u roku.

PLAĆA OSNIVAČA (VLASNIKA)

Kod d.o.o., kao i svih ostalih trgovačkih društava, cijela bruto plaća osnivača tj. vlasnika priznaje se kao trošak. No, kod obrtnika samo doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se priznaju kao troškovi.

PREDNOSTI OBRTA

  1. JEDNOSTAVNOST OSNIVANJA - postupak registracije i niski troškovi osnivanja.
  2.  MOGUĆNOST BRZOG POČETKA OBAVLJANJA DJELATNOSTI NAKON PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJU OBRTA (ured izdaje obrtnicu u roku od 15 dana)
    - Ako se registrira d.o.o. poslovanje može započeti tek po primitku rješenja Trgovačkog suda da je upisom u registar d.o.o. steklo pravnu i poslovnu sposobnost.
  3. ZA OBRT NIJE PROPISAN TEMELJNI KAPITAL NI TEMELJNI ULOZI (za osnivanje d.o.o. a potreban je minimalni temeljni kapital u iznosu od 20.000,00 kn).
  4. JEDNOSTAVNOST VOĐENJA POSLOVNIH KNJIGA - obrtnik vodi poslovne knjige po načelu jednostavnog knjigovodstva, bez uporabe kontnog plana. Njegove osnovne knjige su Knjiga primitaka i izdataka, i Knjiga prometa, na temelju kojih se utvrđuje dohodak, te ostale poslovne knjige koje obrtnici vode ovisno o djelatnosti.
  5. PODUZETNIČKA PLAĆA SE NE ISPLAĆUJE - obrtnik za sebe ne obračunava, niti isplaćuje poduzetničku plaću.
  6. RASPOLAGANJE GOTOVIM NOVCEM - u svakom trenutku (za razliku od d.o.o.-a cije se kompletno poslovanje odvija preko žiro-računa).
  7. JEDNOSTAVNOST IZRADE GODIŠNJEG OBRAČUNA - POREZNE PRIJAVE - dohodak se utvrđuje na temelju proknjiženih podataka iz Knjige primitaka i izdataka, kao razlika između naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka uvećanih za amortizaciju.

NEDOSTACI OBRTA

  1. OBRT OBUHVAĆA ZNATNO MANJE PODRUČJE DJELATNOSTI NEGO TRGOVAČKO DRUŠTVO, koje se može registrirati za čitav niz različitih djelatnosti.
  2. POTREBNA JE ODREĐENA STRUČNA SPREMA, MAJSTORSKI ISPIT ILI ISPIT OSPOSOBLJENOSTI ZA ODREĐENE DJELATNOSTI (VEZANI I POVLAŠTENI OBRTI)
  3.  POREZNI TRETMAN OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK U ODNOSU NA OBVEZNIKE POREZA NA DOBIT (stopa poreza na dobit je 20% a dohotka 15, 25, 35, i 45%, ovisno o visini dohotka).
     

 Kako otvoriti obrt ili jdoo

Više informacija o ovoj temi možete pročitati u našim tekstovima na dole navedenim linkovima: 

 

Piše: ,ugostitelj sa preko 20 godina radnog iskustva, i jedan od autora POS Sector programa za restorane i barove

comments powered by Disqus
Pratite nas na Google+ Učitavam...